Ni ovog puta nećemo se odveć udaljiti od zlata – zadržaćemo se na elementu koji se u periodnom sistemu nalazi s njegove lijeve strane – platini. U rudama gotovo uvijek prati zlato, a zbog hemijske sličnosti njihovo je razdvajanje znatno otežano jer zahtjeva specifične hemikalije i dugotrajne postupke, što svakako utiče na cijenu oba metala.
Platina je takođe vrlo popularan metal za izradu nakita, a posebno je za to pogodna jer je otporna na habanje, odnosno, jako ju je teško izgrebati.
Upravo je zbog svoje otpornosti odabrana kao materijal od kojeg je izrađena tzv. standardna poluga (referentni etalon za metar), po kojoj je bila definisana SI jedinica dužine, standardni metar (udaljenost između dvije linije na poluzi). Prametar ili arhivski metar korišćen je u periodu od 1889-1960., kada je formalno promijenjena definicija metra. Sama šipka izrađena je od 90% platine i 10% iridijuma koji joj daje dodatnu čvrstoću i otpornost.
Ipak, za razliku od zlata, platina nije otporna na koroziju uzrokovanu halogenim elementima, sumporom i alkalijama. Njenim rastvaranjem u zlatotopci (carskoj vodici) nastaje heksahloroplatinska kiselina, H2[PtCl6] koja se može prevesti u amonijum heksahloroplatinat, (NH4)2[PtCl6], jedan od glavnih polaznih supstanci za pripremu drugih spojeva platine.
Elementarna platina vrlo je skup materijal, no za neke primjene gotovo nezamjenjiv. Gotovo svaki vlasnik automobila s unutrašnjim sagorijevanjem, bilo benzinskim ili dizelskim, u svojem vlasništvu gotovo sigurno ima i do gram platine. Naime, ovaj element uz paladijum prisutan je u katalizatorima – posebno dizajniranim keramičkim saćama koje su obložene česticama ovog metala. Uloga katalizatora je razgraditi štetne gasove koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva i prevesti ih u neškodljive gasove. Tako je zadatak platine u katalizatoru u prvom redu prevesti štetne azotne okside u neškodljivi elementarni azot, što zapravo, vrlo dobro radi.
Sličnu primjenu platina ima i u hemijskoj i farmaceutskoj industriji gdje se često koristi kao katalizator hemijskih reakcija, odnosno kao supstancija koja omogućava napredovanje hemijskih reakcija koje bez prisustva katalizatora napreduju vrlo sporo ili uopšte ne daju produkt.
Hemija spojeva platine prilično je dobro istražena, a neki od spojeva platine svoju su primjenu pronašli i u medicini. Među njima svakako treba istaknuti već duže vremena korišćen i komercijalno dostupan cis-platin – hemijski spoj koji se koristi u liječenju karcinoma, odnosno kao antitumorska terapija.
Autor teksta i fotografija: dr sc. Alen Bjelopetrović