kliknalabDM

Približavamo se polako kraju. Nadam se da su vam prošli tekstovi bili zanimljivi i da ste iz njih ponešto i naučili. Možda, sada, kada su izloženi svi plemeniti, odnosno dragocjeni metali, ne bi bilo zgorega ponoviti gradivo. Nadam se da ste uočili da visoka cijena koju postižu na tržištu nije samo zato „jer se nekom može“, već zato što je ovih metala na Zemlji izuzetno malo u usporedbi s nekim drugim materijalima. Teško su dostupni, jer se njihove naslage nalaze duboko pod zemljom pa ih je potrebno iskopavati, a kada se jednom dočepate rude bogate ovim metalima, tek onda počinje [...]

Jednom davno mi je profesorica hemije rekla da je periodni sistem elemenata na ispitu dozvoljeni šalabahter. Zaista, on to jest, jer iz njega je moguće izvući pregršt podataka o elementu ili grupi elemenata koja vas zanima. Danas ćemo se pozabaviti jednom grupom srodnih elemenata. Da ostanemo u revijalnom tonu, koncentrisaćemo se ni manje ni više nego na elemente platinske grupe, odnosno pričaćemo o platinskim elementima. Metali su rutenijum, rodijum, paladijum, osmijum, iridijum i naravno, platina kao prestavnik grupe. Platinu i paladijum ste upoznali u prethodnim tekstovima, pa mislim da bi bio red da se malo pozabavimo i ostalima. U velikom [...]

Danas ćemo nešto više reći o elementu za kojeg gajim nešto veću ljubav nego prema ostalim dragocjenim metalima, budući da se hemijom ovog elementa i profesionalno bavim. Riječ je o paladijumu, još jednom, naizgled običnom metalu karakteristične srebrne boje i metalnog sjaja. Ipak, reaktivniji je od zlata pa će ga tako već i koncentrovana azotna kiselina otopiti, a reagovaće i s elementarnim hlorom na visokim temperaturama. Ipak, ponešto je posebniji od onih metala koje smatramo „običnima“. Već smo naučili da su dragocjeni metali otporni na koroziju i druga hemijska djelovanja, da ih u zemljinoj kori nema mnogo, te da su [...]

Ni ovog puta nećemo se odveć udaljiti od zlata – zadržaćemo se na elementu koji se u periodnom sistemu nalazi s njegove lijeve strane – platini. U rudama gotovo uvijek prati zlato, a zbog hemijske sličnosti njihovo je razdvajanje znatno otežano jer zahtjeva specifične hemikalije i dugotrajne postupke, što svakako utiče na cijenu oba metala. Platina je takođe vrlo popularan metal za izradu nakita, a posebno je za to pogodna jer je otporna na habanje, odnosno, jako ju je teško izgrebati. Upravo je zbog svoje otpornosti odabrana kao materijal od kojeg je izrađena tzv. standardna poluga (referentni etalon za metar), [...]

Za razliku od zlata, srebro je ipak nešto reaktivniji element. I dalje ga smatramo vrlo inertnim, jer su potrebne posebno agresivne hemikalije kako bi se prevelo u hemijski spoj, no hemijski spojevi srebra se ponašaju sasvim „pristojno“ pa ih je moguće prevoditi u druge, zanimljivije spojeve, od kojih je nemali broj svoju primjenu pronašao u svakodnevnom životu. Danas, u doba digitalnih fotoaparata i gotovo savršenih fotografija, zabilježenih čak i mobilnim aparatima, teško je zamisliti da fotografisanje nije baš uvijek tako izgledalo...Oni stariji (ne mnogo, čak i oni poput mene) sigurno se sjećaju fotoaparata s celuloznim rolama od 24 ili 36 [...]

Kažu u narodu da nije zlato sve što sija. S tom se tvrdnjom moramo složiti, jer u krajnjem, i srebro sija. Ipak, za razliku od zlata, srebro je nešto sličnije metalima koji su nam dobro poznati. Srebrne je boje i tipičnog metalnog sjaja, pa ga je na prvi pogled teško razlikovati od običnog nerđajućeg čelika. Ovaj dragocjeni element bio je poznat već u antičkim civilizacijama, a posebno je bio cijenjen kao sredstvo plaćanja i materijal za izradu nakita. Već će nam iz pogleda na periodni sistem biti jasno zašto je to tako. Naime, srebro se u njemu smjestilo tačno iznad [...]

U prethodnom tekstu upoznali smo se s nekim osnovnim karakteristikama zlata, pri čemu se svakako ističe njegova inertnost prema gotovo svim hemijskim supstancama. Ipak, svaki Golijat ima svog Davida, a svaki Ahil ima svoju petu. Tako ni zlato nije izuzetak. Njegov se David zove zlatotopka, ili aqua regia (carska vodica). Riječ je o smješi azotne i hlorovodonične kiseline u zapreminskom odnosu 3:1. Takva smješa dovoljno je jako oksidirajuće sredstvo da oksidira čak i zlato, a produkt takve reakcije je hloroaurinska kiselina, H[AuCl4]. Dovoljno je stabilna da iz rastvora iskristalizira kao zlatnožuti kristali tetrahidrata (što će reći da se na jednom [...]