Potreba žigosanja predmeta od dragocjenih metala datira od 1928. godine, kada je utvrđeno da se državni žig postavlja na izrađevine od zlata, srebra i platine za koje se ispitivanjem čistoće odredi da odgovaraju zakonski propisanim čistoćama.

Male stilizovane figure, koje su otiskivane na svaki pojedinačni predmet, omogućavale su razmjenu informacija o vrsti i čistoći dragocjenog metala od kojeg je predmet napravljen.
Postavljanje državnog žiga u cilju dobijanja jasnog otiska stilizovane figure sa dragocjenim informacijama nije se promijenilo tokom vremena.

Metalnim žigom, sa vrhom za nanošenje odgovarajućeg otisaka, čiji sadržaj obilježava propisani stepen finoće, sprovodi se žigosanje u jednom udaru čekića kada se žig nanosi ručno, ili presom za precizno žigosanje ili kliještima za žigosanje.

Svi predmeti od dragocjenih metala koji se proizvode, uvoze i stavljaju u promet u Crnoj Gori moraju biti označeni, ispitani i žigosani u Zavodu za metrologiju. Nakon što se ispitivanjem utvrdi stepen finoće i postojanje propisanih oznaka, žigosanjem se potvrđuje ispravnost predmeta od dragocjenih metala.

Inače, dragocjeni metali su rijetki metalni hemijski elementi od kojih su najpoznatiji zlato i srebro, a potom i platina i paladijum. Zlato je, na primjer, najpoznatiji dragocjeni metal koji se kroz istoriju koristio i kao sredstvo plaćanja. Danas se, međutim, čak 85 odsto zlata koje se u svijetu iskopa, preradi u nakit, a oko 12 odsto se koristi u industrijske svrhe. Ostatak zlata deponovan je u trezorima banaka.

Zanimljivo je da se predmeti od zlata ne izrađuju od čistog zlata, već se za te svrhe koriste legure od dragocjenih metala. Cilj je da se na taj način poboljšaju mehaničke osobine izrađenih predmeta, kako ne bi bili podložni habanju niti preskupi.

Žuto zlato je najčešće korišćena legura u izradi nakita i označava leguru čistog zlata, srebra i bakra u kojoj sadržaj zlata iznosi 585 promila. Zlato finoće 1000 promila označavano je kao čisto zlato i njegova finoća je označavana kao 24 karata. Na našem tržištu se uglavnom nalazi nakit od 14-karatnog zlata.

Srebro se u prošlosti koristilo za izradu nakita. Osnovni problem sa srebrnim nakitom je pojava crnog površinskog sloja, zbog čega se za površinsku zaštitu tog dragocjenog metala obavlja postupak takozvanog prevlačenja srebra tankim slojem rodijuma. Legure srebra imaju brojne primjene u industriji i elektronici.

Platina je srebrno-bijeli dragocjeni metal. Upotrebljava se za izradu skupocjenog nakita, često u kombinaciji sa zlatom i dijamantima. Nakit od platine, zbog visokih troškova prerade, je znatno skuplji od zlatnog nakita. Poslednjih godina, platina se najčešće koristi za izradu kovanog novca i raznih medaljona.

Paladijum je metal srebrnasto bijele boje, kojem se kao legirajući elementi dodaju srebro, zlato i bakar. U leguri sa zlatom se upotrebljava kao „bijelo zlato“ u industriji nakita.

Zahtjevi se podnose svakog radnog dana od osam do 14 sati.