Za razliku od zlata, srebro je ipak nešto reaktivniji element. I dalje ga smatramo vrlo inertnim, jer su potrebne posebno agresivne hemikalije kako bi se prevelo u hemijski spoj, no hemijski spojevi srebra se ponašaju sasvim „pristojno“ pa ih je moguće prevoditi u druge, zanimljivije spojeve, od kojih je nemali broj svoju primjenu pronašao u svakodnevnom životu.

Danas, u doba digitalnih fotoaparata i gotovo savršenih fotografija, zabilježenih čak i mobilnim aparatima, teško je zamisliti da fotografisanje nije baš uvijek tako izgledalo…Oni stariji (ne mnogo, čak i oni poput mene) sigurno se sjećaju fotoaparata s celuloznim rolama od 24 ili 36 snimki, koje bi se prvo morale razviti kao negativ da bi mogli na fotografskom papiru otisnuti pozitiv ili ono što kolokvijalno zovemo fotografijom.

Upravo u toj tehnici halogenidi srebra, kao što su srebro hlorid i srebro bromid, imali su gotovo nezamjenjivu ulogu. Naime, spojevi srebra poznati su po fotoosjetljivosti – na svjetlosti se raspadaju na sastavne komponente, što će reći da se iz takvih spojeva pod uticajem svjetla izlučuje elementarno srebro, što stvara sjenu na fotografskom papiru. Na sličnom principu funkcionišu i stariji celulozni filmovi za rendgenske snimke.

U novije vrijeme, zahvaljujući napretku istraživanja i tehnologije znamo za spojeve srebra koji su takođe fotoosjetljivi, no kod kojih je reakcija raspada pod uticajem svjetla reverzibilna. Takvi spojevi nalaze se u premazima nekih sunčanih naočara, koje se automatski zatamnjuju na jakom svjetlu, dok postaju potpuno prozirne na slabijem osvjetljenju.

Već je Paracelsus spojeve srebra koristio za liječenje rana. Naime na rane je kapao preparat zvan „lapis“, a riječ je o srebro nitratu koji ima izrazita antibakterijska svojstva čime je prije otkrića antibiotika rješavao komplikacije u vidu gnojenja rana.

Ipak, valja ostati oprezan i naglasiti da su spojevi srebra u višim koncentracijama vrlo toksični, pa konzumacijom preparata srebra kroz duže vrijeme korisnici rizikuju tamnjenje kože i sluznica koje na kraju poprimaju plavkasto-sivu boju zbog nakupljenih jona srebra. Ovo stanje u medicini je poznato pod nazivom argirija.

Oni koji su bez zaštitnih rukavica (kao jednom prilikom i ja) radili sa srebro nitratom, vrlo su vjerovatno završili s crnim mrljama po rukama koje se ne daju odstraniti. One nastaju kada se srebro iz srebro nitrata veže za proteine koji čine našu kožu i pritom pređe u srebro sulfid, crni spoj koji se ugradi u površinski sloj kože i ne nestaje sve dok zajedno s kožom ne otpadne…

Čudni su putevi tih plemenitih metala… Ne baš različiti od aristokratije. Sve je u redu i nekako dosadno dok se ne isprovociraju, no tek onda, zapravo, postaje zanimljivo…

Autor teksta i fotografija srebro nitrata: dr sc. Alen Bjelopetrović