Pogledajte sajt Odobreni tipovi mjerila

Postupak odobrenja tipa mjerila određen je Pravilnikom o bližem postupku i načinu ispitivanja i odobravanja tipa mjerila (,,Sl.list CG’’, br. 10/10).

Saglasno članu 11 Pravilnika o bližem postupku i načinu ispitivanja i odobravanja tipa mjerila (,,Sl.list CG’’, br. 10/10), za mjerilo za koje je izdato uvjerenje o odobrenju tipa mjerila od inostrane ustanove, koju je država ovlastila za poslove ispitivanja tipa mjerila, Zavod može izdati uvjerenje o odobrenju tipa mjerila priznavanjem tog uvjerenja, ako podnosilac zahtjeva uz zahtjev dostavi:
– uvjerenje o odobrenju tipa mjerila koje je izdala inostrana ustanova;
– izvještaj o ispitivanju tipa mjerila sa rezultatima ispitivanja na osnovu kojih je izdato uvjerenje;
– uzorak/uzorke mjerila;
– druge podatke o mjerilu koje Zavod zatraži.

Mjerila za koja je propisana obaveza odobrenja tipa mjerila određena su Uredbom o zakonskim mjerilima za koja je obavezno ovjeravanje, odnosno odobrenje tipa mjerila (“Sl.list CG”, br. 81/09).

Zavod za metrologiju obavlja kalibraciju mjerila i etalona u svojim laboratorijama uz proračun mjerne nesigurnosti u skladu sa usvojenim procedurama o kalibraciji.
Kalibracija vaga sa neautomatskim funkcionsisanjem se obavlja na mjestu ugradnje, odnosno korišćenja mjerila.

Rokovi kalibracije etalona koji se koriste za ovjeravanje zakonskih mjerila propisani su Pravilnikom o rokovima za kalibraciju etalona koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonskih mjerila (“Sl. list CG” br. 33/11).

Ovjeravanje mjerila je postupak koji obuhvata pregled i žigosanje mjerila, pri čemu se konstatuje da je mjerilo usaglašeno sa propisanim zahtjevima.
Ostali detalji navedeni su u Pravilniku o načinu utvrđivanja metroloških zahtjeva za zakonska mjerila (“Službeni list CG”, br. 04/10).

Visina i način plaćanja naknada za pokriće troškova iz oblasti metrologije, između ostalog i za ovjeravanje mjerila, propisani su u Uredbi o visini i načinu plaćanja naknada iz oblasti metrologije (“Službeni list CG”, br. 73/10).

Dokaz da mjerilo ispunjava propisane metrološke zahtjeve, odnosno da je nad njim sprovedena zakonska procedura, jeste državni žig koji se postavlja na mjerilu. Postoji više vrsta i načina postavljanja žiga, a na sva mjerila na koja fizički može da se postavi, na vidno mjesto (na displeju ili pored) postavlja se žig u obliku naljepnice, elipsastog oblika, koji ima serijski broj od 5 cifara, i zadnje dvije cifre gorine u kojoj je mjerilo ovjereno, ili žig naljepnica koji ima i mjesečnu podjelu na rubu.
Više detalja o žigovima dato je u Pravilniku o vrstama, oblicima i načinu postavljanja žigova koji se upotrebljavaju pri ovjeravanju mjerila kao i bližem obliku i sadržaju uvjerenja o ovjeravanju mjerila i uvjerenja o odobrenju tipa mjerila (“Službeni list CG”, br. 80/09).

Kao dokaz usaglašenosti mjerila sa propisanim zahtjevima, na mjerilu se postavlja žig, a ukoliko stranka traži da se i pored žiga za to mjerilo izda i uvjerenje o ovjeravanju, onda se ono izdaje. Uvjerenje se izdaje i za mjerila na koja nema mjesta za postavljanje žiga.
Uvjerenje o ovjeravanju mjerila prestaje da važi, ako je:
– istekao rok na koji je mjerilo ovjereno;
– na mjerilu izvršena izmjena koja može uticati na njegove metrološke karakteristike;
– mjerilo oštećeno toliko da je moglo izgubiti neko svojstvo bitno za ovjeravanje;
– žig uništen, uklonjen, promijenjen ili na bilo koji drugi način oštećen;
– mjerilo izgubilo potrebna metrološka svojstva i ako žig kojim je ovjereno nije oštećen;
– mjerilu promijenjeno mjesto ugradnje.

Dragocejni metali su platina, zlato, paladijum i srebro, od njih se izrađuju predmeti od dragocjenih metala. Za izradu predmeta koriste se legure od dragocjenih metala s ciljem da se poboljšaju mehaničke osobine metala sa kojima se legiraju.
Tako se predmeti od zlata ne izrađuju od čistog zlata jer bi bili podložni habanju i naročito skupi imajići u vidu cijenu zlata na tržištu.

Shodno članu 4 stav 4 Zakona o kontroli predmeta od dragocjenih metala (“Službeni list CG”, br. 40/10), stepen finoće je minimalni maseni udio dragocjenog metala u ukupnoj masi predmeta propisan ovim Zakonom.

Uz zahtjev za određivanje znaka proizvođača potrebno je priložiti:
– Dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi u visini od 5,00 € na žiro račun 832-3161-26 – Republičke administrativne takse, u skladu sa Zakonom o administrativnim taksama (“Službeni list RCG” br. 55/03);
– Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave, kojim se privredno društvo ili preduzetnik registracije za obavljanje djelatnosti proizvodnje predmeta od dragocjenih metala;
– Rješenje o registraciji kojim se privredno društvo ili preduzetnik upisuje u registar poreskih obveznika Crne Gore;
– Tehničku dokumentaciju, sa zahtijevanim prilozima, popunjenu i ovjerenu od strane odgovorne osobe.

Uz zahtjev za određivanje znaka uvoznika potrebno je priložiti:
– Dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi u visini od 5,00 € na žiro račun 832-3161-26 – Republičke administrativne takse, u skladu sa Zakonom o administrativnim taksama (“Službeni list RCG” br. 55/03);
– Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave, kojim se privredno društvo ili preduzetnik registracije za obavljanje djelatnosti uvoza predmeta od dragocjenih metala;
– Rješenje o registraciji kojim se privredno društvo ili preduzetnik upisuje u registar poreskih obveznika Crne Gore;

Shodno članu 2 stav 3 tačka 1 Zakona o kontroli predmeta od dragocjenih metala (“Službeni list CG” br. 40/10) obaveznom ispitivanju i žigosanju ne podliježu predmeti od zlata sa masom manjom od 1 g i predmeti od srebra sa masom manjom od 3 g.

Shodno članu 9 stav 1 i članu 10 Zakona o kontroli predmeta od dragocjenih metala (“Službeni list CG”, br. 40/10) proizvođač je dužan označiti predmete svojim znakom proizvođača i oznakom finoće, dok je uvoznik dužan obezbijediti označavanje predmeta od dragocjenih metala znakom uvoznika i oznakom finoće.

Ne.