kliknalab

Često je zadatak hemičara da optimizuje uslove u kojima izvodi reakciju tako da ona ide što brže, jer brža reakcija znači manje utrošenih sredstava za dobijanje produkta, što utiče na samu isplativost proizvodnje. Ipak, postoje uslovi u kojima reakcije nastojimo usporiti. Na primjer, ako pomiješamo rastvor bakar(II) sulfata (plavog kamena) sa rastvorom natrijum kalijum tartarata (Rochell soli), istog trena će nastati netopljivi plavo-zeleni talog. Produkt koji tako nastane vrlo je sitan kristalni prah. Ako bi od tog praha htjeli izraditi kristale, to nam ne bi pošlo za rukom, budući da je on u vodi netopljiv. Ako bi pak htjeli uzgojiti [...]

Fascinantno je koliko je istorije, nauke i nepoznanica skriveno pod okriljem jedne (obične) kapi. Istina, nije riječ o kapi vode, već o kapi rastopljenog, a zatim naglo ohlađenog stakla. Pa, krenimo s pričom... Neki je zovu Pruskom, drugi pak Nizozemskom suzom, ipak najrašireniji naziv za ovu neobičnu tvorevinu je suza princa Ruperta, pri čemu se misli na princa Ruperta od Rajne, vojvodu Cumberlanda (17.12.1619.-29.11.1682.), njemačko-engleskog vojnog oficira, admirala, naučnika i kolonijalnog guvernera.  Upravo je on staklenu kap ili suzu, kako se često opisuje, donio u Britaniju 1660. godine kako bi bila detaljnije proučena. Nepoznato je kada je prvi put izrađena. [...]

Jedna od najčešćih muka gotovo svakog hemičara, koji se bavi sintezom novih organskih spojeva, upravo je činjenica da gotovo ni jedna poznata reakcija ne daje čiste produkte koje možemo tek tako uzeti iz reakcijske smješe, te činiti dalje s njima što smo već naumili. Naprotiv, reakcijska smješa po završetku reakcije gotovo uvijek sadrži uz željeni produkt i neke spojeve koje nismo željeli dobiti ili koji nam ne trebaju. To mogu biti neke dodatne supstance koje nastaju u reakciji, ponekad je to čak i početni spoj, onaj iz kojega smo krenuli, koji nije izreagovao do kraja (odnosno, nije sav preveden u [...]

Nesumnjivo su se neki od vas nekada u životu (možda u sklopu nastave hemije u osnovnoj ili srednjoj školi) oprobali u izradi kakvog zgodnog kristala metodom kristalizacije iz zasićenog rastvora. Vjerovatno ste tada pokušavali uzgojiti lijepi, veliki kristal plavog kamena (bakar sulfata pentahidrata), kuhinjske soli (natrijumovog hlorida) ili možda čak limunske kiseline, a neki su se vjerovatno isprobali i u kristalizaciji običnog konzumnog šećera (saharoze). Oni koji su za eksperiment koristili plavi kamen i limunsku kiselinu zasigurno su uspjeli uzgojiti lijepe, pravilne i relativno velike kristale, jasno izraženih ivica i ravni, dok oni koji su pokušavali s kuhinjskom soli vjerovatno [...]

Sa hromovom i aluminijumovom stipsom ste se susreli u prošlom članku, u kojem smo objasnili kako zbog svojstva izomorfije te dvije supstance možemo miješanjem njihovih zasićenih rastvora prirediti kristale različitog intenziteta ljubičaste boje, koja potiče od jona hroma(III). Danas se nastavljamo družiti sa ova dva hemijska spoja. Ponovno ćemo od njih napraviti kristale, no ovi će ipak biti nešto posebniji i dakako, ljepši. Riječ je o tzv. nadraslim kristalima, odnosno kristalima u kojima jedna supstanca kristalizira na kristalu druge supstance s kojom je izomorfna. Zvuči komplikovano? Zapravo, nije uopšte... Da bi dobili ovakve kristale sve što je potrebno jeste prvo [...]

Stipse ili alauni zasebna su klasa dvostrukih soli koje opisuje opšta formula M(I)M(III)(SO4)2x12H2O, gdje je M(I) neki jednovalentni, a M(III) neki trovalentni metal. Osim formule, svim stipsama zajednička je i kristalna struktura  - sve stipse imaju jednako u prostoru raspodijeljene katjone, anjone i molekule vode. Zbog toga je i oblik kristala koje grade jednak, pa sve stipse iz vodenih rastvora kristaliziraju u obliku pravilnog oktaedra. Dvije stipse čijim se miješanjem mogu prirediti zanimljivi kristali jesu hromova, KCr(SO4)2x12H2O i aluminijumova stipsa, KAl(SO4)2x12H2O. Budući da su joni hroma(III) i aluminijuma(III) približno iste veličine, mogu jedan drugog nasumično zamijeniti u kristalnoj strukturi bez [...]

U ovo hladno zimsko vrijeme rijetko što prija kao šoljica toplog čaja čije pare ispunjavaju prostoriju raznim aromama. Ispijajući svoj najdraži napitak – onaj jednostavan i star, čaj od mente (nane), na pamet mi pade jedna zanimljiva priča… Menta je svima dobro poznata biljka, prepoznatljive arome koju nalazimo u čajevima, pastama za zube, žvakaćim gumama i još mnogim drugim proizvodima, a često je koristimo u ljetnim mjesecima zbog osvježavajućeg ukusa. Taj ukus, odnosno aroma, potiče od hemijskog spoja mentola. Riječ je o jednom prirodnom organskom spoju koji spada u skupinu terpena – nezasićenih organskih spojeva koje uglavnom proizvode biljke. Mentol [...]

U donjem desnom uglu periodnog sistema elemenata, na samom dnu sedamnaeste grupe, sakrio se jedan dobro nam poznati element. Ime mu je jod, a neki će se odmah sjetiti karakteristične ljubičaste boje njegovih kristala. Ovaj element uz fluor, hlor i brom pripada skupini halogenih elemenata koji su ime dobili po svojstvu da grade soli u čiji sastav ulaze kao anjoni (npr. natrijum hlorid, kalijum bromid ili cezijum jodid). Riječ je o jednom od elemenata neophodnih za život, budući da ulazi u sastav hormona štitne žlijezde. U prirodi se gotovo isključivo nalazi u obliku hemijskih spojeva, najčešće soli što je posljedica [...]